• Super je što možemo svašta pohraniti u računalnom oblaku, ali nije pametno osloniti se isključivo na to
  • Vanjski čvrsti diskovi najpristupačnija su alternativa za kućnu ili uredsku arhivu ili backup
  • U Linksu su Verbatimovi vanjski čvrsti diskovi na popustu

Iako živimo u doba kad je obilje računalne memorije za pohranu dostupno praktično bilo gdje ako imamo pristup internetu, ipak ne treba baš posve zanemariti klasične metode pohrane važnih i manje važnih podataka. Istina je, doduše, kako su servisi u računalnom oblaku koji služe u te svrhe robusniji no ikad prije. Ali, ako trebate pohraniti podatke koji su vam doista važni - bez obzira je li riječ o nečemu ključnom za poslovanje ili kolekciji obiteljskih fotografija i video zapisa - mudro je izraditi višestruke sigurnosne kopije i na medijima koji ne ovise o internetskoj infrastrukturi.

Prvo kapacitet, onda sve ostalo

Najlakše dostupan način kako to možete učiniti nabavka je vanjskog čvrstog diska. Ti su uređaji zadnjih godina postali ne samo značajno tehnološki napredniji već i oku ugodniji. Praktični su zato što ih je lako transportirati i spojiti na ogroman broj raznovrsnih računala. Na što treba obratiti pozornost pri kupovini vanjskog čvrstog diska? Evo pregleda ključnih elemenata koje trebati imati u vidu. Krenut ćemo s kapacitetom jer nema smisla potrošiti novac na disk zaštićen enkripcijom kojem je moguće pristupiti na daljinu ako nije dovoljno velik kako bi na njega smjestili sve što trebate i želite. Dakle, prvi korak je procjena koliko ćete prostora za pohranu trebati. Možda će vam biti dovoljni manji diskovi sa 64 gigabajta, možda ćete posegnuti za najvećima na kojima je dostupno do dva terabajta memorije. Gledajući u prosjeku, oko terabajt memorije trebao bi biti dovoljan većini ljudi za dulje razdoblje.

Diskove približno tog kapaciteta je moguće naći u Linksovu webshopu, i to uz popust. Primjerice, Verbatimov vanjski čvrsti disk druge generacije iz serije Store 'n' Go kapaciteta 1000 gigabajta i sučeljem USB 3.0 dostupan je za 407,55 umjesto 429 kuna. Disk iste tvrtke i kapaciteta, samo prve generacije, nešto je jeftiniji - 388,55 umjesto 409 kuna. Ako ipak želite dvostruko više prostora, tu je disk druge generacije s 2000 GB po cijeni od 588,05 umjesto 619 kuna. Sva tri uređaja dolaze s jamstvom od dvije godine.

HDD ili SSD, pitanje je sad

Iduće što trebate razriješiti je dvojba između HDD-a i SSD-a. Prvi podatke pohranjuju na rotirajuće magnetne diskove, dok drugi za to koriste sićušne tranzistore u ćelijama koji se uključuju i isključuju temeljem električnih impulsa. SSD-ovi su značajno brži od HDD-ova, ali i prilično skuplji. HDD-ovi su veći, ali ih je lakše oštetiti. Pripazite također na brzinu prijenosa, naročito ako se spremate prebacivati veće količine podataka. I u ovom pogledu su SSD-ovi u pravilu brži nego HDD-ovi, ali treba imati u vidu i konektore koji povezuju disk s drugim uređajima.

Većina ih danas koristi sučelje USB pa gledajte nabaviti uređaj sa što novijim izdanjem tog sučelja. Maksimalna brzina za stariji USB 2.0 je 480 megabita u sekundi, dok USB 3.0 može potegnuti do pet gigabita u sekundi, a najbrži te generacije - USB 3.2 - i do 20 Gbps. Pojedini konektori sa sučeljem USB-C koriste protokol Thunderbolt 3, koji podržava prijenos brzine do 40 Gbps. Dalje, zanimat će vas jesu li prenosivi i koliko su izdržljivi. Prednost će imati oni uređaji koje možete ponijeti sa sobom u torbi ili u džepu jer su kompaktni i lagani. SSD-ovi su obično otporniji na udarce i padove, iako HDD-ovi često dolaze s robusnim kućištima. Ako vam je to važno, također se raspitajte i o sigurnosnim mjerama poput enkripcije (softverske ili hardverske). Pojedini uređaji imaju čak i fizički sustav zaštite. Na kraju, ali ne i najmanje bitno - provjerite je li disk kojeg namjeravate kupiti kompatibilan s računalnim sustavom na kojem ga želite koristiti.

Foto: Picsaf Com | Pexels

Prijavi se na naš newsletter i primaj ekskluzivne vijesti iz svijeta prijenosnih računala. Bez spama, naravno ;)

ponuda