Bez bitke za kalkulator ne bi bilo iPhonea

Veliki smo ljubitelji povijesti tehnologije pa teme poput ove s velikim zanimanjem upijamo. Nismo ni vam bez razloga preporučili da pogledate više puta odličnu seriju Halt and Catch Fire koja se bavi počecima osobnih računala. U našoj smo temi 7 razloga zašto bi trebali pogledati Halt and Catch Fire naveli sasvim dovoljno argumenata. A ako ćemo iskreno ne bi se žalili ni da se o bitci za najbolji kalkulator snimi film ili serija. Temom se pozabavio Quartz, a na temelju jako zanimljive rasprave koja se o kalkulatorima povela na Twitteru. I sami ste često čuli izreku kako današnji mobiteli imaju puno više snage nego računala koja su astronaute vodila na mjesec, pišu. Tako je iPhone XS oko pet milijuna puta brži od računala koje se nalazilo u Apollo komandnom modulu i u lunarnom modulu.

Tehnologija šezdesetih

Bitka za džep odnosno kalkulator koji će u njega stati, počela je u šezdesetima. A prvi konkretni model koji je stao u konkretni džep bio je Cal Tech, prototip iz 1967. Godine koji je napravio Texas Instruments. Poput većine tadašnjih kalkulatora za rad mu je bio potreba AC adapter. No, doista je izgledao mobilno i u odnosu na Casio Model 14-A znatno bolje. Ovaj je naime bio veći stolni kalkulator, nimalo prikladan za nošenje. Do trenutka kada su ljudi već hodali po Mjesecu, dakle krajem šezdesetih, veliki su proizvođači već naveliko pokušavali smanjiti i stanjiti kalkulator, baš kao što danas pokušavaju smanjiti i stanjiti laptope. Što im u posljednje vrijeme jako dobro ide. Tako je Sharp 1970. godine proizveo QT-8B Micro Compet, koji je bio jedan od prvih kalkulatora na baterije. Dolazio je i s punjačem, na koji bi se nataknuo, a kojim bi se baterije punile. Dizajn je bio zanimljiv jer su tipke 0 i točka bile svijetloplave boje, a minus i jednako crvene. HP-ov HP-35 bio je još brži od ovoga (ali ružniji, ako nas pitate), i dolazio je čak trideset i pet tipki. Prije svega je bio namijenjen znanstvenicima ubivši stare analogne metode kojima su se do tada služili. No i dalje nije bio ravan Apollo računalu jer je bio oko 200 puta sporiji.

Kalkulator u svemiru

HP-65 bio je programabilan pa se koristio u Apollo-Soyuz testnom programu 1975. godine, kojim je završena svemirska utrka, jer su SAD i Rusija sjele za isti stol i počeli surađivati. Upravo je model HP-65 označio početak novog doba, a do osamdesetih pojavili su se i mali kalkulatori-računala, poput Sharpovog modela TRS-80, a koji je dolazio s puno QWERTY tipkovnicom. Psion Organiser I oglašavao se kao prvo praktično džepno računalo, a imao je procesor brz kao i onaj u Apollo modulima. Uskoro, početkom devedesetih, tržište se podijelilo na kalkulatore i džepna računala, pa smo dobili i Appleov Newton MessagePad, ali i izraz PDA - personal digital assistant. Ovaj je imao prepoznavanje rukopisa i touchscreen, no trebale je proći puno godina da Apple uspije u ovom segmentu. Iznimno zabavan i zanimljiv članak o povijesti kalkulatora i ručnih računala možete pročitati ovdje.