Kako je propala Nokia i može li se vratiti?

Kroz devedesete i prvu polovicu dvije tisućitih Nokia je bila na vrhuncu slave, kada je riječ o mobilnim telefonima. Krajem 1998. godine s trona najboljih skinula je Motorolu i proizvela 100 milijunti mobilni uređaj, a iste je godine osnovala Symbian kako bi razvila operativni sustav za džepna računala i mobitele. Stvari su bile sjajne - 2007. godine imala je 51 % udjela na tržištu pametnih telefona, a nije se bojala ni eksperimentirati. U tom desetljeću napali su Nintendo s N-Gage mobilnim telefonom/igraćom konzolom, 2005. godine u Finskoj predstavili mobilnu televiziju, 2007. Ovi store koji je omogućavao korisnicima da skidaju mobilne igre, aplikacije i slične sadržaje. S takvim rezultatima sigurno je kako su zapeli za oko mnogim tech velikanima, pa i Microsoftu koji je 2014. godine kupio njihov mobilni odjel za 7,6 milijardi dolara.

Nitko nije bio za ovaj deal

Dvije godine nakon što je Microsoft kupio Nokijino mobilno poslovanje, stvari su otišle na dno. Kako je pisao The Next Web, u Microsoftu su vjerovali kako uz značajna ulaganja i prepoznatljiv Nokijin brend mogu osvojiti korisnike i izboriti se za svoju poziciju i među jakom konkurencijom koju su činili Apple i Google. Po našem skromnom sudu u tome bi u uspjeli da nisu inzistirali na Windows Phone OS-u, koji je, da skratimo priču, zamijenjen s Windowima 10. A mobilna je verzija ovog OS-a pak, ove godine završila karijeru, a Microsoft je korisnicima savjetovao da pređu na Android ili iOS. No, povijest Nokije i Microsofta seže u nekoliko godina prije akvizicije, kada su zajedno predstavili njihovu prvu suradnju, model Lumia 800, koji po analitičarima jednostavno nije bio dovoljno dobar da se natječe sa Samsung Galaxy pametnim telefonom i iPhoneom.

Pad u bezdan

Koliko su stvari bile loše najbolje govore brojke. Nokia je dakle 2007. imala udio od 51 %, a već je 2013. pala na 5 %. Vrijednost brenda po Interbrand koji mjeri takve stvari, 2014. godine bila je rekordni niska - Nokia se našla na poziciji 98, a 2009. je držala peto mjesto. Analitičari su smatrali kako je napuštanje razvoja vlastitog OS-a i prelazak na Windowse jako doprinijelo raspadu, a pričalo se i kako (sigurno) vodeći ljudi snose velik dio krivice za ovo. Po riječima jednog bivšeg zaposlenika birokracija je bila na razini bivšeg Sovjetskog Saveza.

Može li se Nokia vratiti?

Može. Pogledajte samo kako se Apple vraćao kad su mislili da mu je zauvijek došao kraj. Da je povratak moguće vjeruje i nekoliko bivših zaposlenika, koji su prije nekoliko godina vratili mobilno poslovanje u Finsku, pod kapu tvrtke HMD Global. Oni (pametno) koriste Android OS i u partnerstvu su s Googleom. Većina vodećih ljudi u HMD-u je ekipa koja je prije radila u Nokiji, a koji su nam već s novim modelima pokazali kako i dalje znaju proizvoditi kvalitetne telefone bez obzira radi li se o low end ili high end modelima. Tako se o Nokiji 8110 4G jako puno pričalo na Mobile World Congressu, a do danas HMD je isporučio oko 70 milijuna uređaja. To još uvijek nije ni blizu vodećima, ali svakako je potencijalni put prema vrhu. Inače, na Amazonu možete naći nekoliko dobrih knjiga o Nokiji, ako vas zanima uspon i pad ove tvrtke.