Povijest džepnih računala

Slabo pamtimo svoje prvo džepno računalo - bio je neki Palm Pilot iz sredine dvijetisućitih, koji smo imali, ali s kojim se nismo previše služili. Kratko je vrijeme bio zabavan, ali nakon toga više nismo vidjeli njegovu svrhu pa je prodan za nekih 800 kuna. No povijest džepnih računala seže puno dalje od tog razdoblja kad su ovakvi uređaji vladali svijetom gadgeta. O njima je The New York Times pisao 1981. godine, navodeći kako će Casio uskoro predstaviti džepno računalo po cijeni od 250 dolara, a kako su ovi tu da popune rupu između kalkulatora i desktop računala. Ed Faber, predsjednik Computerlanda koji je u tom trenutku imao više od 150 trgovina, pitao se postoji li tržište za ovakve uređaje. S druge strane, Portia Isaacson iz Future Computing konzultantske kuće iz Dallasa, smatrala je kako će uskoro zavladati tržištem i zapravo dobro predvidjela sve njihove mogućnosti (diktiranje tekstova, pisanje i uređivanje izvještaja, pristup datotekama kad su poslovni ljudi na putu). Jako je zanimljivo čitati ovakve teme s početka razvoja računala i vidjeti što se predviđalo, ali i što se dogodilo s tvrtkama tog doba. Tako je ComputerLand dogurao do skoro 800 trgovina, ali je krajem devedesetih propao.

Sharp je bio prvi

Sam izraz džepno računalo pojavio se početkom osamdesetih, s pojavom modela Sharp PC-1210 koji se i smatra prvim džepnim računalom. Imao je QWERTY tipkovnicu, bio je veličine kalkulatora i 896 bajtova RAM-a. U Sjedinjenim je Državama oglašavan kao TRS-80 Pocket computer. Svijet je zadivio i britanski Psion Organiser I, koji se oglašavao kao “prvo praktično džepno računalo”, a magazin BYTE ga je opisao kao računalo s pametnim dizajnom koje će vam omogućiti brzi rad.”

Psion 3 je bio najpopularniji

Početkom devedesetih svijet džepni računala podijelio se na dva. U prvom su bili mali moćni strojevi koji će postati poznati kao “palmtop computers,” a u drugom jednostavnija računala koja su dolazila s jednostavnim softverom poput kalendara, adresara i sličnog. U prvu kategoriju spadao je Atari Portofolio koji se na tržištu pojavio 1989. godine, dok je u drugom bio Casio Digital Diary SF-4000. Najpopularniji uređaj tog doba bio je Psion Series 3, koji je radio sve što se očekivalo i od desktop računala i onih džepnog.



Možda je tajna ležala u činjenici da je omogućavao korisnicima da kreiraju vlastiti softver za ovo računalo, što je rezultiralo razmjenom dobara na počecima interneta. Taj je model izašao 1991. godine, dok je već godinu nakon toga Apple najavio Newton MessagePad, uz koji su stvorili izraz Personal Digital Assistant. On nije prošao dobro, unatoč inovacijama koje je nudio (prepoznavanje rukopisa). Sredinom devedesetih prvi su se mobiteli počeli spajati s ručnim računalima pa smo dobili model Nokia 9000 Communicator, koji je prolazio sjajno u Europi, ali u SAD-u nije zaživio. Tamo je glavnu riječ vodio Palm sa svojim PalmPilot modelima, a koji je u svoje vrijeme bio po mnogočemu revolucionaran. Osim njega u dvijetisućitima se pojavilo par uređaja poput Sidekicka, koji su kombinirali mobilni i džepno-računalni smjer, no sve se to promijenilo dolaskom iPhonea.